Eska


Prema usvojenoj definiciji, „upravljanje otpadom predstavlja sprovođenje propisanih mera za postupanje sa otpadom u okviru sakupljanja, transporta, skladištenja, tretmana, i odlaganja otpada, uključujući i nadzor nad tim aktivnostima i brigu o postrojenjima za upravljanje otpadom posle zatvaranja.“

Nekoliko je bitnijih stvari koje se moraju znati po pitanju upravljanju otpadom. Prva je, tačno definisati sve vrste otpada i tačne lokacije na kojima nastaju. U zavisnosti od vrste proizvodnje i privredne delatnosti, vrste otpada se mogu vrlo razlikovati. Neke vrste koje se najčešće javljaju su otpadni papir i karton, folija, plastika, drvena i metalna ambalaža i td. Naročito se obraća pažnja na opasne otpade, kao što su otpadna ulja, zaostale hemikalije i drugo. Svakom otpadu se dodeljuje poseban indeksni broj, koji se nalazi u Katalogu otpada, u okviru Zakona o upravljanju otpadom. Određuju se mesta za privremeno skladištenje otpada u okviru kompanije, i svoj otpad možete skladištiti na svojoj lokaciji najviše 12 meseci. Opasan otpad je potrebno dodatno ispitati u ovlašćenoj laboratoriji.

 Plan upravljanja otpadom je obavezan ukoliko generišite godišnje više od 100 tona neopasnog otpada, ili 200 kilograma opasnog otpada. Pod opasnim otpadom podrazumeva se i ambalaža od različitih vrsta opasnih materija.

Plan sadrži sve zakonom propisane norme a naročito dokumentaciju o otpadu, mere koje se preduzimaju, postupke i načine razdvajanja, način skladištenja, tretmana, dokumentaciju kretanju otpadai odlaganja otpada. Pored navedenog, utvrđuje se obaveza vođenja dnevne evidencije o nastalom otpadu, na propisanom obrascu. Na kraju svake godine se podnosi Godišnji izveštaj generatora otpada. Ovaj izveštaj se podnosi direktno Agenciji za zaštitu životne sredine.

Šta se radi se otpadom koji je nastao? Otpad se predaje ovlašćenom operateru na dalji tretman ili odlaganje. Operater je organizacija koja poseduje dozvolu za transport, sakupljanje, skladištenje, tretman ili odlaganje otpada, izdatu od strane odgovarajućeg državnog organa, koji može biti Opštinska uprava, Pokrajinski sekretarijat ili Ministarstvo. U svakoj dozvoli je tačno propisano koje vrste otpada može operater da preuzima i šta može sa njima da radi, na kojoj lokaciji i drugo. Operater nakon preuzimanja otpada izdaje Dokument o kretanju otpada, koji je jedini zvanični dokument da ste predali svoj otpad na propisan način. Neke vrste otpada imaju određenu cenu, tako da operateri plaćaju za preuzimanje npp otpadnog papira, najlona, plastike, metala, metalnih legura, dok za neke druge vrste otpada (uglavnom opasnih), generator snosi troškove tretmana.

Vlasnik otpada ili proizvođač je odgovoran za sve troškove upravljanja otpadom. Vlasništvo nad otpadom prestaje kada sledeći vlasnik preuzme otpad i primi Dokument o kretanju otpada, u skladu sa zakonom. Troškove odlaganja snosi držalac (vlasnik) koji neposredno predaje otpad na rukovanje sakupljaču otpada ili postrojenju za upravljanje otpadom i/ili prethodni držalac (vlasnik) ili proizvođač proizvoda od kojeg potiče otpad.

Što se kazni za neispunjavanje nekih odredbi Zakona, postoje razni kriterijumi. Recimo, u Zakonu o upravljanju otpadom navodi se i da će se kazniti novčanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara za privredni prestup privredno društvo, preduzeće ili drugo pravno lice, ako obavlja poslove bez plana upravljanja otpadom ili ne vrši njegovo ažuriranje u propisanom roku.

Pravna regulativa:

  • Zakon o upravljanju otpadom ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010 i 14/2016);
  • Zakon o zaštiti životne sredine ("Sl. glasnik RS", br. 135/2004, 36/2009, 36/2009 - dr. zakon, 72/2009 - dr. zakon, 43/2011 - odluka US i 14/2016);
  • Pravilnik o obrascu Dokumenta o kretanju opasnog otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje (Službeni glasnik RS br. 114/2013);
  • Pravilnik o obrascu Dokumenta o kretanju otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje (Službeni glasnik RS br. 114/2013);
  • Pravilnik o uslovima i načinu sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana otpada koji se koristi kao sekundarna sirovina ili za dobijanje energije (Službeni glasnik RS br. 98/2010);
  • Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje (Službeni glasnik RS br. 95/2010);
  • Pravilnik o načinu skladištenja, pakovanja i obeležavanja opasnog otpada (Službeni glasnik RS br. 92/2010);
  • Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada (Službeni glasnik RS br. 56/2010);
  • Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu (Službeni glasnik RS br. 36/2009);
  • Pravilnik o obrascima izveštaja o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (Službeni glasnik RS br. 21/2010, 10/2013);
  • Pravilnik o vrsti i godišnjoj količini ambalaže korišćene za upakovanu robu stavljenu u promet za koju proizvođač, uvoznik, paker/punilac i isporučilac nije dužan da obezbedi upravljanje ambalažnim otpadom (Službeni glasnik RS br. 70/2009);
  • Pravilnik o načinu numerisanja, skraćenicama i simbolima na kojima se zasniva sistem identifikacije i označavanja ambalažnih materijala (Službeni glasnik RS br. 70/2009);
  • Pravilnik o godišnjoj količini ambalažnog otpada po vrstama za koje se obavezno obezbeđuje prostor za preuzimanje, sakupljanje, razvrstavanje i privremeno skladištenje (Službeni glasnik RS br. 70/2009);
  • Pravilnik o kriterijumima za određivanje šta može biti ambalaža, sa primerima za primenu kriterijuma i listi srpskih standarda koji se odnose na osnovne zahteve koje ambalaža mora da ispunjava za stavljanje u promet (Službeni glasnik RS br. 70/2009).
Scroll